The contribution of certain occupational and personal factors to the development of carpal tunnel syndrome (CTS) is still uncertain. We investigated which specific occupational and non-occupational factors correlate with the level of clinical manifestations and work disability related to CTS. The study included 190 workers who work with a computer and have diagnosed CTS (100 men, 90 women, aged 20-65 years). Subjective experience of CTS-related impairments was assessed with the Symptom Severity Scale (SSS) and the Functional Status Scale (FSS) of the Boston Carpal Tunnel Syndrome Questionnaire (BCTQ). The objective, neural impairments were tested with electrodiagnostics (EDX), whereas CTS-related work disability data were collected from medical records. We found a high inter-correlation between BCTQ, EDX, and work disability data. These also showed high correlations with certain occupational factors (duration of computer-working in months and hours spent daily in computer-working, certain ergonomic, microclimatic, and other occupational conditions) and non-occupational factors (demographic and lifestyle factors: nutritional status, diet, smoking, alcohol consumption, and physical activity). Despite its limitations, our study has identified occupational and non-occupational risk factors that can aggravate CTS and work disability, but which can also be improved with workplace and lifestyle preventive and corrective measures. More research is needed, though, to establish the possible causal relationships and the independent influence of each of those risk factors.
Doprinos pojedinih profesionalnih i osobnih čimbenika u nastanku sindroma karpalnog tunela (CTS) još uvijek je neizvjestan. Proučavali smo povezanost određenih profesionalnih i neprofesionalnih čimbenika s razinom kliničkih manifestacija i radne nesposobnosti u radnika s CTS-om koji rade na računalu. Tijekom redovitih pregleda službe medicine rada bilo je angažirano 190 radnika iz Sjeverne Makedonije s dijagnosticiranim CTS-om (100 muškaraca i 90 žena u dobi od 20 do 65 godina), koji rade na računalu. Razina subjektivnih simptoma povezanih s CTS-om procijenjena je ljestvicom ozbiljnosti simptoma (SSS) i ljestvicom funkcionalnog statusa (FSS) Bostonskoga upitnika sindroma karpalnog tunela (BCTQ); elektrodijagnostičko (EDX) testiranje korišteno je za procjenu razine objektivnih neuralnih oštećenja; podatci o radnoj nesposobnosti vezanoj za CTS prikupljeni su iz medicinske dokumentacije; razina profesionalnih i neprofesionalnih čimbenika procijenjena je putem posebno osmišljenog upitnika. Postojala je visoka međukorelacija između SSS, FSS, EDX rezultata i privremene/trajne nesposobnosti za rad vezane za CTS. Svi ti pokazatelji također su pokazali visoke korelacije s određenim profesionalnim čimbenicima (trajanje rada za računalom u mjesecima i vrijeme provedeno u radu za računalom tijekom dana, određeni ergonomski, mikroklimatski i drugi profesionalni uvjeti) i neprofesionalnim čimbenicima (demografski faktori i način života: prehranjenost, prehrana, pušenje, konzumacija alkohola, tjelesna aktivnost). Ova studija pokazuje da se brojni profesionalni i neprofesionalni čimbenici (od kojih se većina može mijenjati) mogu povezati s težinom kliničkih manifestacija i nesposobnošću za rad u vezi s CTS-om, što upućuje na potrebu pravodobne provedbe preventivnih i korektivnih mjera kako na radnome mjestu tako i u načinu života.
Keywords: Boston Carpal Tunnel Syndrome questionnaire; Bostonski upitnik sindroma karpalnog tunela; bolovanje; nerve compression; nerve conduction; occupational exposure; profesionalna izloženost; provodljivost živca; sick leave; sindromi kompresije živaca.
© 2023 Blerim Çupi et al., published by Sciendo.