Preanalytical errors in emergency department samples: Investigating error sources

J Med Biochem. 2020 Oct 2;39(4):474-480. doi: 10.5937/jomb0-25263.

Abstract

Background: The presence of preanalytical errors is a recurring fact in all areas of healthcare that send samples to laboratories. Increasing the knowledge of possible sources of error in the preanalytical phase has been the objective of this group during the last 10 years.

Methods: In this study, descriptive research has been carried out using professionals' opinions obtained by means of the Strengths, Weaknesses, Opportunities, and Threats method in a focus group.

Results: The opinions expressed within the focus group have emphasised the importance of patients' safety and willingness for the introduction of a computerized analytical module. The most commented weakness in both hospitals was the transport of samples through the pneumatic tube. Improving the duration of workers' contracts, especially in the laboratory, and creating a circuit for professional's localization during the work shift to facilitate potential error solving are some opportunities for the future.

Conclusions: Different approaches have been developed depending on the healthcare scenario. For this, establishing a flow of information between the different professionals allows identifying identical aspects through a priori, different points of view. The line to follow is to improve the safety of the patient and also to give professionals an opportunity to express themselves.

Uvod: Preanalitičke greške se javljaju u radu svih delova sistema zdravstvene zaštite koji šalju uzorke u laboratorije. Cilj ove grupe tokom poslednjih 10 godina je bio povećanje znanja o mogućim izvorima grešaka u preanalitičkoj fazi.

Metode: Ova studija je sprovela deskriptivno istraživanje zasnovano na zapažanjima zaposlenih koristeći SWOT analizu u fokus grupi.

Rezultati: Mišljenja koja su izražena u fokus grupi su potcrtala važnost bezbednosti pacijenata kao i postojanje volje za uvođenjem kompjuterizovanog analitičkog modula. Nedostatak koji se najviše isticao u obe bolnice odnosio se na transport uzoraka kroz pneumatsku cev. Poboljšanja u vezi sa trajanjem ugovora zaposlenih, posebno u laboratoriji, i stvaranje okruženja u kome bi uposleni mogli da se oslone jedni na druge u toku radne smene kako bi se olakšalo potencijalno rešavanje grešaka su neke od stvari koje treba razmotriti u budućnosti.

Zaključak: Postoje različiti pristupi u zavisnosti od vrste zdravstvene zaštite. Uspostavljanje protoka informacija između različitih delova i činioca sistema omogućava prepoznavanje identičnih aspekata sa različitih stanovišta. Ono što svakako treba poboljšati to je bezbednost pacijenata i pružiti priliku profesionalcima da iskažu svoje mišljenje.

Keywords: emergency hospital service; hospital laboratory; preanalytical phase errors; qualitative research.